Komentar istinomera

Da li je samo “mit” da su trgovačke marže u Srbiji visoke i kolike su one na Zapadu najbolje se može videti na osnovu liste 10 najvećih i najuspešnijih svetskih trgovinskih lanaca:

1. Walmart – američka kompanija koja posluje u 16 zemalja. Ima godišnji obrt od čak 404 milijarde dolara, a trgovačka marža u 2009. godini im je iznosila 3,6 odsto.
2. Carrefour – francuski lanac koji posluje u 36 zemalja. U 2009. godini imao je obrt od 122 miljarde dolara, a marža im je samo 0,5 odsto.
3. Metro – nemački gigant posluje u 33 zemlje i ima obrt od 91 milijarde dolara i profitnu marginu od 0,8 odsto.
4. Tesco – engleski trgovinski lanac posluje u 13 zemalja, ima 90,43 milijarde dolara obrta sa trgovačkom maržom od 4,1 odsto.
5. Schwarz Unternehmens Treuhand KG – nemačka kompanija u okviru koje posluju trgovinski lanci “Lidl”, “Kaufland”, “Kaufmarket” i “Handelshof”; obrt – 77,22 milijarde, marža - 3,8 odsto.
6. The Kroger – lanac supermarketa koji posluje samo u SAD-u, ima obrt od 76,6 miljardi dolara i profitnu marginu od samo 0,1 odsto.
7. Costco Wholesale Corp – veleprodajni lanac u SAD-u. Posluje u 9 zemalja sveta i ima 71,42 milijarde dolara obrta sa profitnom marginom od 1,5 odsto.
8. Aldi Einkauf GmbH & Co. – nemački lanac maloprodaje koji postoji u 18 zemalja i ima obrt od 67,7 miljardi dolara. Profitna marža - 4,9 odsto.
9. The Home Depot – američki trgovinski lanac koji posluje u 5 zemalja ima 66,17 milijardi obrta i trgovačku maržu od 4 odsto.
10. Target – američka kompanija sa obrtom od 65 milijardi dolara. Posluje jedino u SAD-u i ima profitnu marginu od 3,8 odsto.

(CNBC, 9. 1. 2011. godine)

S obzirom na to da su marže globalnih trgovaca niže od srpskih, kao i da su daleko od brojki koje je predsednik Privredne komore naveo, Istinomer mu daje ocenu “neistina”.

7 mišljenja na „Trgovačke marže niže od svetskih!

  1. Babe i zabe
    Poredite profitnu stopu preduzeća (odnos profita i ukupnog prihoda) zapadnih firmi sa maržom (udelom prihoda trgovca u ukupnoj ceni robe) kod naših firmi.

  2. pozdravio te Miskovic!
    Volim ove koji pametuju, a ne umeju da objasne kako su se Miskovic obogatio za samo par godina. Istu hranu, pice i dr. namirnice u inostranstvu placam daleko povoljnije nego ovde u Maxiju.
    Miskovic=Milosavljevic=Bugarin

  3. Pozdravio i tebe
    Nema nikakvog pametovanja. Analiza sadrži ozbiljnu materijalnu grešku. Lično bih vrlo rado voleo da vidim neku analizu poslovanja ovih naših „bizmismena“ koja se ne može osporiti za dve sekunde. O Miškoviću, Beku i sličnima, kao i o njegovim poltronima koji sede u vlasti mislim isto što i ti.

  4. Mafija
    O cemu mi ovde pricamo? Pa ova drzava je za razliku od ostalih koje se bore protiv mafije u drugacijem polozaju,njom upravlja mafija zato i imamo ovakav sistem i razne Miskovice.

  5. Vi ste ovde stavili godisnje profite tih firmi. Nigde ukupne marze nisu ispod 13,5 odsto, pa cak ni u USA, koja je svetski lider po prometu robe u trgovinama. Da su marze zaista 0,1 odsto, ta firma bi propala vec u drugoj ili trecoj godini poslovanja, jer bi bila u minusu za bar 12 odsto (jer se kroz bruto marzu pokrivaju svi troskovi poslovanja). Drugim recima od 13,5 odsto marze trgovcu ostane mozda 0,5 ili 1 odsto ako zaista dobro posluje.

    • Vidi se da nemas pojma nista o ekonomiji! Trgovacka marza u sebi ne sadrzi troskove poslovanja. Marza je cist profit koji trgovac ostvaruje. Znaci nabavna cena + troskovi poslovanja + trgovinska marza = cena koju kupci placaju
      Grubo receno i maksimalno pojednostavljeno.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>