Ne, Centralna banka Španije ne povlači novčanice od 50 evra

Dezinformacije o povlačenju novčanica deo su obmanjujućeg narativa koji se zasniva na tezama da evropske zemlje planiraju da ukinu gotovinu i zamene je digitalnim evrom.
Foto: Canva

  • Brojni domaći i regionalni portali preneli su navodnu vest da Centralna banka Španije povlači novčanice od 50 evra iz opticaja, počev od aprila 2025. godine.
  • Centralna banka Španije je dematovala sporne navode i saopštila da nije naredila povlačenje nijedne novčanice, da se sve novčanice mogu i dalje normalno koristiti i da nijedna neće izgubiti svoju vrednost.
  • Objave na mrežama ocenili smo kao netačne.

Domaći mediji su navodnu vest da “Centralna banka Španije povlači novčanice od 50 evra iz opticaja, počev od aprila 2025. godine” preneli pozivajući se na agenciju Tanjug, koja u svom izveštaju navodi španske medije kao izvor.

U tekstu koji je Tanjug objavio 4. aprila ove godine navodi se: 

“Centralna banka Španije naložila je povlačenje iz opticaja novčanica od 50 evra počev od aprila, zbog toga što je veći broj njih oštećen mastilom koje ispuštaju sistemi protiv krađe instalirani u bankomatima, prenose danas španski mediji.

Iako se ove novčanice nesumnjivo najviše koriste u Španiji, upravo iz tog razloga, pored novčanica od 20 evra, one se najčešće i falsifikuju, a i najviše su izloženi dejstvu sistema protiv krađe.

Kako je navela Centralna banka Španije, banknote od 50 evra više ne treba da se koriste u bilo kakvim transakcijama.”

Istu vest objavili su i portali Blic, Politika, Alo, B92 i drugi, a sporni navodi o povlačenju novčanice od 50 evra proširili su se na društvenim mrežama.

Međutim, reč je o dezinformaciji koja je deo obmanjujućeg narativa koji se zasniva na tezama da evropske zemlje pokušavaju da ukinu gotovinu i zamene je digitalnim evrom, kako bi “vlast preuzela kontrolu nad novcem građana”.

Centralna banka Španije je 7. aprila objavila demanti u kojem se navodi:

“Banco de España nije naredila povlačenje nijedne novčanice, uprkos nedavnim izveštajima u nekim digitalnim medijima. Sve evro novčanice mogu se nastaviti normalno koristiti i neće izgubiti svoju vrednost.

Kao standardni korak u ciklusu gotovine, Banco de España proverava autentičnost i ispravnost svih novčanica koje su banke vratile, uklanjajući iz opticaja one koje nisu prikladne za namenu. Prave novčanice i kovani novac u dobrom stanju vraćaju se u opticaj, dok se umrljane ili oštećene novčanice uništavaju i zamenjuju drugim u dobrom stanju.

Ovaj rutinski proces ne uključuje samo jednu novčanicu. Banco de España primenjuje iste kriterijume za održavanje standarda kvaliteta za sve novčanice, od 5 do 200 evra.

Takođe je važno naglasiti da čak i ako je novčanica oštećena, njena vrednost se ne gubi. Uvek se može zameniti za nominalnu vrednost ako se više od polovine originalne novčanice donese u Banco de España ili ako se može dokazati da je deo koji nedostaje uništen. 

Dakle, nema potrebe da se javnost brine da će novčanice potencijalno izgubiti svoju vrednost.”

Na mrežama u Italiji su nedavno kružili slične dezinformacije da Evropska centralna banka (ECB), takođe od aprila 2025, navodno “zabranjuje novčanice od 50 evra, kao deo strategije za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma”, piše EuroNews.

Iz ECB je za EuroNews rečeno da “ni Banco de España niti bilo koja druga centralna banka u zoni evra nije naredila povlačenje nijedne evro novčanice ili kovanog novca”, te da “sve evro novčanice zadržavaju svoju vrednost i ostaju u opticaju.”

Stručnjaci su za EuroNews objasnili da je sasvim normalno da finansijske institucije povlače i uništavaju stare, oštećene novčanice kako bi se zaštitile od kriminalnih aktivnosti.

“Redovno ažuriranje novčanica i njihovih zaštitnih elemenata uobičajena je praksa svake centralne banke. Praksa u Evrosistemu je da starije novčanice ostaju važeći instrumenti plaćanja. Koliko znam, svaka komercijalna banka to radi pre nego što popuni zalihe bankomata. Koje denominacije će biti prioritetno zamenjene zavisi od uočenih trendova u falsifikovanju”, rekao je za EuroNews Rajner Bume, profesor za bezbednost i privatnost na Univerzitetu u Inzbruku u Austriji.