Pogrešno tumačenje meteoroloških karti nije dokaz za klimatsku propagandu

Prema istraživanjima Svetske zdravstvene organizacije 3,6 milijardi ljudi već živi u oblastima koje su rizične zbog klimatskim promenama. Očekuje se da će između 2030. i 2050. klimatske promene izazvati oko 250.000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje, samo od neuhranjenosti, malarije i stresa izazvanog preterano visokim temperaturama. Pa ipak, na društvenim mrežama već godinama su aktivni oni koji otvoreno ili uvijeno negijaruju ovu pojavu i naučne dokaze. U tu svrhu je poslužila i fotografija dve metorološke karte na kojima se navodno iste temperature u razmaku od nekoliko godina prikazuju drugačije. Međutim, u pitanju je obmanjujući sadržaj.
Izvor: weerenradar.nl/Printskrin
  • Na društvenim mrežama se deli objava u kome se upoređuju fotografije dve meteorološke karte, a implicira se da temperature koje su ranije bile prihvatljive se sada prikazuju kao ekstremne vrućine, te da je to propaganda”.
  • Međutim, ove dve meteorološke karte nije moguće porediti.
  • Objave na Fejsbuku ocenili smo kao obmanjujuće.

Na spornoj objavi, prikazane su dve vrste meteoroloških karti, na kojma su prikazane iste brojčane temperature, međutim jedna je obojena u crveno dok druga nije. Ova fotografija deli se uz opis Pa kako funkcioniše propaganda? Prva slika je iz 2018, kada su svi još mogli misliti normalno, veselo i optimistićno – kako lepo! I druga je iz 2023. skoro ista temperatura, ali karta je već obojena krvavo crveno i zastrašujuća. ”

U okviru objave se implicira kako se manipuliše fotografijama i bojama na meteorološkoj karti, kako bi se izvršila propaganda”o postojanju klimatskih promena.

Međutim ove dve karte su neuporedive, a tvrdnje iz objava obmanjujuće po više osnova.

Zašto su ovde dve karte neuporedive?

Obe karte vode poreklo sa danskih sajtova za vremensku prognozu (ovde arhivirane: prva i druga)

Prva karta je iz jula 2018. godine, i prikazana je kao klasična karta sa zelenilom uz dodatak oblaka i oznaka za temperaturu. Druga karta je bez datuma i umesto zelenila obojena je nijansama crvene i žute boje.

Temperature prikazane na obe kate su slične, i kreću se od 20 do 31 ili 32 stepena celzijusa.

Poređenjem dve karte od kojih za samo jednu znamo datum za koji prikazuje vremensku prognozu je nelogično. 

Prva fotografija je fotografija meteorološke karte za određeni datum, dok je druga ustvari printskrin trenutne meteorloške karte, tačnije meteorološke karte koja prikazuje vreme u sadašnjem trenutku. Takođe ova trenutna meteorloška karta ima više načina prikazivanja različitih podataka.

Pa kada odemo na sajt ove live meteorloške karte, primetićemo da sa desne strane stoji kontrolna tabla pomoću koje menjamo način prikazivanja prognoze. Pa tako na prvoj opciji vidimo meteorološku kartu koja je prikazana isto kao i prva.

Izvor: weerenradar.nl/Printskrin

Dok druga opcija prikazuje padavine, a treća opcija po kojoj je karta obojena krvavo crveno i zastrašujuće ” zapravo prikazuje temperaturu. Što je boja tamnije crvena na nekim delovima i ljubičasta to je temperatura veća.

Izvor: weerenradar.nl/Printskrin

Ovde vidimo jasno da je reč o dva različita moda na koja je karta nameštena, jedan koji prikazuje prognozu u vidu ikonica sa oblacima i suncem zavisno od prognoze, dok druga pokauje kretanje temperature po kontinentima.

Ralika između vremena i klime?

Poređenje dva proizvoljna datuma u razmaku od par godina ne govori ništa iz ugla meteorologije.

Pojednostavljeno, vreme je ono što slušamo na vremenskoj prognozi, tačnije trenutni vremenski uslovi. Što znači da iz vremenske prognoze ne možemo da donosimo zaključke o povećanju ili smanjenu temperature u vidu trendova.

Klima s druge strane, predstavlja vremenski trend u nekom dužem vremenskom periodu. Posmatrajući klimu možemo da uoćimo trend rasta ili opadanja temperature i da na osnovu njega donosimo zaključke

Kao što je Istinomer ranije pisao, klimatske promene predstavljaju dugoročno uočene promene klime, odnosno temperature i vremenskih obrazaca

Povećanje koncentracije gasova staklene bašte u atmosferi dovodi do porasta temperature i to je najvažniji aspekt klimatskih promena. Topliji vremenski uslovi uzrokuju ostale posledice promene klime poput nestajanja polarnih kapa i glečera koji se tope, porasta nivoa mora, promene obrazaca padavina i povećane učestalosti ekstremnih vremenskih događaja.

Reč je o obmanjujućim fotografijama meteoroloških karata koje su neuporedive.