Sankcije Rusiji i međusobno priznanje Srbije i Kosova nisu jedine stavke u Rezoluciji koju je usvojio Evropski parlament. Zašto su se ove teme uopšte našle tu i šta još piše u novom dokumentu jedne evropske institucije, kao i da li je ovo bilo očekivano, najbolje objašnjava odgovor našeg sagovornika iz Evropskog pokreta - Srbija je prešla svoju crvenu liniju. Tabloidi i predstavnici vlasti iskoristili su povod da se požale na zahteve EU, zanemarujući sve drugo napisano i istaknuto u Rezoluciji, a što se odnosi na demokratiju, slobodne izbore, način funkcionisanja institucija, vladavinu prava, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Članica Saveta za borbu protiv korupcije Jelisaveta Vasilić zaslužila je svojim radom i istupima u javnosti da se nađe na listi najhrabrijih osoba 2020. godine. Da nje nije bilo, u godini za nama mogli smo zaboraviti da uopšte postoji savetodavno telo koje bi trebalo da ukaže Vladi Srbije kako u nekim poslovima može postojati prostor za korupciju, da joj omogući da na vreme reaguje kako se ne bi osramotila.
Da li će izveštaj Antikorupcijskog tela Saveta Evrope – GREKO-a, Vlada Srbije objaviti, ili ćemo ostati uskraćeni za pojašnjenje o oceni da ne zadovoljavamo u ispunjavanju 13 preporuka koje su nam prvi put poslate davne 2015. godine? Te preporuke, u najkraćem, vezane su za sprečavanje korupcije među poslanicima, sudijama i tužiocima. Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija u intervjuu za podkast Istinomera „U mikrofon“ ocenjuje da se stvari u vezi sa preporukama GREKO u Srbiji „dosta čudno odvijaju“. Podseća da je rok za njihovo ispunjenje bio 2016. godine, ali da je sve ostalo van javnog konteksta i da smo tek „2017. godine od samog GREKO-a saznali da je Srbija globalno nezadovoljavajuća“: „Onda je sve to odjednom dobilo ogroman medijski prostor i imali smo brže-bolje reakciju Vlade Srbije koja je formirala radnu grupu za realizaciju GREKO preporuka, za koju niko nikada posle nije čuo da je nešto radila“, kaže Nenadić, dodajući da postoji samo mali pomak u Zakonu u lobiranju, koji je takođe bio deo tih preporuka.
Sam Zakon o zaštiti uzbunjivača nije dovoljan, jer je potrebno da čitav sistem brzo reaguje i da se brzo istraže nezakonitosti na koje su uzbunjivači ukazali.
„Mi smo se uputili ka EU, opredelili se za vladavinu prava, i to znači, „Ne“ ovome što se dogodilo na Krimu“, kaže, između ostalog, u razgovoru za Istinomer Ivan Vejvoda, nekadašnji savetnik za spoljnu politiku premijera Zorana Đinđića, donedavni direktor Balkanskog fonda za demokratiju. Razgovarala Vesna Radojević, novinarka Istinomera.
U protekloj izbornoj kampanji dominirale su dve teme: nezaposlenost (otvaranje novih radnih mesta) i nove investicije. To je zajednička nit ove i predizborne kampanje iz 2012. godine, s tom razlikom što je u odnosu na 2012, a pogotovo na 2008, tema Kosova marginalizovana. Ređe se govorilo i o potrebi smanjenja broja nepotrebnih agencija, zavoda, biroa, […]
Jelko Kacin, na današnjoj dodeli nagrada za borbu protiv diskriminacije. „Verujem da ministar nije lično povezan sa konkretnim aktima koji su uslovili poništenje mature. Ipak, s obzirom i na to da je od 28. juna Srbija počela svoj put pregovora sa Evropskom unijom, ova situacija je dobra prilika da se uspostave i pokažu novi standardi javnog […]
Istinomer.rs koristi kolačiće (cookies) radi boljeg uvida u potrebe i zahteve korisnika. Google Analytics je jedini neophodan kolačić koji koristimo, a korisnicima je omogućeno onesposobljavanje kolačića.
Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i analiziranje saobraćaja. Takođe delimo informacije o tome kako koristite sajt sa partnerima za društvene medije, oglašavanje i analitiku koji mogu da ih kombinuju sa drugim informacijama koje ste im dali ili koje su prikupili na osnovu korišćenja usluga.
Istinomer može prikupljati vaše podatke iz sledećih izvora: Google Analytics tracking code, HotJar tracking code, Alexa Certify, Facebook Pixel Code.