Evropska komisija trenutno ocenjuje da li je Zakon o međubankarskim naknadama usklađen sa relevantnim zakonodavstvom Evropske unije, saznaje Istinomer u Evropskoj komisiji.
Podela vlasti, kontrolna funkcija parlamenta, nezavisnost institucija, funkcionalni pravosudni sistem, sloboda izražavanja vrednosti su koje u Srbiji postoje samo na papiru, što je pokazao i poslednji izveštaj Evropske komisije o Srbiji, a o čemu malobrojni mediji i organizacije civilnog društva ”trube“ sada već godinama.
Uprkos tome što je Srbija kao zemlja kandidat za pristupanje EU donošenjem Programa reformi politika zapošljavanja i socijalne politike kao i Programa ekonomskih reformi započela proces usklađivanja svoje politike u oblasti zapošljavanja sa evropskim smernicama, kreiranje kvalitetnih poslova nije postavljeno kao cilj ni jednog dokumenta. Oni se bave isključivo pitanjima ponude radne snage implicirajući da je jedini problem tržišta rada u Srbiji neodgovarajuća radna snaga koja nije usklađena sa potražnjom, pri čemu ne postoje nikakvi podaci o tome kolika i kakva je potražnja za radnom snagom.
Od početka 2018. godine, za nepuna četiri meseca ubijeno je najmanje 15 žena, a samo u nedelji između 5. i 13. februara ubijeno je čak 6 žena od strane partnera i članova porodice. Ženske organizacije i mreže su pozvale državne organe i institucije da, u cilju sprečavanja femicida, ustanove redovno praćenje ove pojave. A šta o ovom problemu piše u novom izveštaju Evropske komisije, analizirao je Autonomni ženski centar.
Parlament je efektivno blokiran, mediji su pod političkom i ekonomskom kontrolom, institucija koja treba da kontroliše rad elektronskih medija je, takođe, politizovana (i ne radi ništa), civilno društvo i istraživački novinari su pod stalnim i neometanim (i "odozgo" podsticanim) pritiskom i zastrašivanjem, a ponekad i fizičkim napadima, politička pripadnost je kriterijum po kome se postavljaju kadrovi što u administraciji, što u državna preduzeća, korupcija je pravilo a ne izuzetak, pravosuđe je pod jakim političkim pritiskom, ne postoji procesuiranje slučajeva visoke korupcije (a u visoku korupciju može da bude umešana samo "visoka" vlast)...
Nezgodna stvar kod izveštaja o napretku Srbije jeste što iza svake rečenice stoji čitav niz problema i celih priča sa svojim akterima, predistorijom, dinamikom i kontekstom. Nekome ko ne prati zbivanja u javnosti, ne zanima ga politika, mediji, niti "svijet oko nas" – a takvih je mnogo u Srbiji – takve rečenice znače malo ili ništa.
„Najproblematičnije tačke u procesu EU integracija biće one koje se tiču izgradnje pravne države. Srbija je trenutno daleko od ovog cilja. Problem je pre svega institucionalne prirode, ogleda se u nepostojanju jakih i nezavisnih institucija koje služe kao brana u odnosu na autoritarne tendencije političkih elita. Trenutno, vi nemate nikoga ko može kontrolisati izvršnu vlast u zemlji koja je bez obzira na funkciju personifikovana u lideru vladajuće stranke, Aleksandru Vučiću.“
Srbija je za ostvareni napredak na putu ka EU u 2016. godini dobila ocenu "dva na tri", a takav rezultat je lošiji u odnosu na prošlogodišnji. Zaostajemo i u ispunjavanju svih kriterijuma koje se očekuju od zemlje kandidata, a stanje je najlošije u oblasti vladavine prava i slobode medija.
Istinomer.rs koristi kolačiće (cookies) radi boljeg uvida u potrebe i zahteve korisnika. Google Analytics je jedini neophodan kolačić koji koristimo, a korisnicima je omogućeno onesposobljavanje kolačića.
Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i analiziranje saobraćaja. Takođe delimo informacije o tome kako koristite sajt sa partnerima za društvene medije, oglašavanje i analitiku koji mogu da ih kombinuju sa drugim informacijama koje ste im dali ili koje su prikupili na osnovu korišćenja usluga.
Istinomer može prikupljati vaše podatke iz sledećih izvora: Google Analytics tracking code, HotJar tracking code, Alexa Certify, Facebook Pixel Code.