Gde smo tri decenije nakon početka ratova u Jugoslaviji i šta o njima znaju generacije rođene tokom ratnih godina? Koliko smo bliži pomirenju posle niza presuda za strašne zločine, zbog kojih je morao da bude osnovan specijalan Međunarodni krivični sud? Da li je istinsko pomirenje uopšte moguće ako su i danas na vlasti isti oni koji su devedesetih zagovarili ratnu politiku? Ili je za istinsko suočavanje sa prošlošću potrebno, na primer, da kao i u Nemačkoj 1968, čitava jedna generacija rođena ratnih devedesetih širom bivše Jugoslavije upita svoje roditelje šta su radili u ratu. Ovaj tekst namenjen je pre svega toj “deci” od tridesetak godina.
U seriji svraćanja po televizijama, na dnevnom nivou, i po više puta, od predsednika Srbije teško je čuti više neku vest. Njegove, uglavnom “no news”, nastupe oboje emocije/umor/stremljenja, a između redova i uobičajenih blokova tema, potkrade se i koja izjava koju ipak, ima smisla proveriti. Istinomer je do sada zabeležio više od 320 Vučićevih neistina, neispunjenih obećanja, nedoslednosti, kao i drugih izjava koje smo ocenili kao “kratke noge”, “skoro neistina” ili “ni započeto”. U jučerašnjem gostovanju kod Srđana Predojevića, u jednom trenutku, ponestalo nam je kategorija za nivo komunikacije i predsednikovog izražavanja. Od Gare i “čvarenja”, pa preko broja sati potrebnih za odmor, do toga da nije tačno da je Milošević grlio Miru “svake tri sekunde”, ali i da Đinđić nije bio - kreten. Sinoć smo - doslovno - sve čuli.
Prošlo je 15 godina od smrti Slobodana Miloševića, a on bi i danas imao zašto da bude ponosan. Predsednik države, predsednik Narodne skupštine, guvernerka Narodne banke, ministar unutrašnjih poslova i mnogi drugi Miloševićevi saradnici i koalicioni partneri i danas kroje sudbinu Srbije. Razlika je samo što se kao “predsednika svih Srba” sada slavi neko drugi.
Da li je ikome, uključujući i „naslednike“ Haškog tribunala, u interesu da javnost sasvim ne zaboravi kako Vjerica Radeta i Petar Jojić još nisu odgovarali za nedela koja im se pripisuju? I zašto nije?
„Desničarske grupe koje napadaju migrante po Beogradu, na osnovu lažnih vesti, samo su kontinuitet politike koju u Srbiji imamo već 40 godina.“ Ovako izvršna direktorka Helsinškog odbora za ljudska prava Izabela Kisić objašnjava „novu“ pojavu „narodnih patrola“, koje je navodno formirala grupa „Nema predaje Kosova i Metohije“, a koje maltretiraju malobrojne migrante na ulicama Beograda. Kisić, koja je devedesetih godina kao novinarka pratila antiratne pokrete u bivšoj Jugoslaviji, smatra da „ti ljudi gaje mržnju prema svima koji ne pripadaju njihovom etnosu i identitetskoj grupi“, ali i da je ta mržnja koja je u ovom trenutku usmerena na migrante „usmerena i na Albance, a ‘juče’ je bila usmerena na srpske izbeglice iz Hrvatske i Bosne, i uvek je okrenuta ka nekom ko je izvan grupe kojoj pripadaju“. U intervjuu za podkast Istinomera „U mikrofon“ Kisić je konstatovala i da su odnos prema ratnim zločinima i ratnoj prošlosti i nekažnjivost ratnih zločina deo konteksta koji sada „eskalira“ u antimigrantskoj politici.
Predsednik kosovske Vlade Ramuš Haradinaj danas putuje u Hag, gde će ponovo biti saslušan pred Specijalnim sudom za zločine koje su počinili pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) čiji je bio komandant.
Kada je bio mali roditelji ga nisu vodili kod logopeda i nikada nije naučio da izgovori slovo r. No, to mu nije jedina mana. Ona se još dala ispraviti. Ostale su nepopravljive. Jednu od njih Vojislav Šešelj ponovo je zakotrljao iz pritvorske jedinice u Sheveningenu, u svojoj najnovijoj knjizi „Haška inauguracija govora mržnje”. Ako je […]
Istinomer.rs koristi kolačiće (cookies) radi boljeg uvida u potrebe i zahteve korisnika. Google Analytics je jedini neophodan kolačić koji koristimo, a korisnicima je omogućeno onesposobljavanje kolačića.
Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i analiziranje saobraćaja. Takođe delimo informacije o tome kako koristite sajt sa partnerima za društvene medije, oglašavanje i analitiku koji mogu da ih kombinuju sa drugim informacijama koje ste im dali ili koje su prikupili na osnovu korišćenja usluga.
Istinomer može prikupljati vaše podatke iz sledećih izvora: Google Analytics tracking code, HotJar tracking code, Alexa Certify, Facebook Pixel Code.