“I ovoga puta optužujem samo jednu osobu, ona je izvadila nož na mene, a to je predsednik ove države”, rekla je dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu, Natalija Jovanović, po izlasku iz bolnice. Dekanka je jutros na protestu u Nišu napadnuta nožem, a ovaj napad desio se nakon višenedeljne kampanje koju protiv nje vode predstavnici vlasti i njima naklonjeni tabloidi. U mejnstrim medijima, Natalija Jovanović povezana je sa kriminalom, “ustašlukom”, optužena da hoće da “upada u institucije”. Predsednik države Aleksandar Vučić nazivao je “ogoljenim kriminalcem” i “lopužom”, a predsednica parlamenta Ana Brnabić isticala je kako dekanka “predvodi lice fašizma”. Provlačile su se na televizijama s nacionalnom pokrivenošću i ocene da bi Jovanović “morala da bude u zatvoru”. Umesto u zatvoru, dekanka niškog fakulteta jutros je završila u Kliničkom centru u Nišu.
Kao „verovatno jednu od najtežih vesti u poslednjih nekoliko godina”, predsednik Srbije Aleksandar Vučić u decembru 2024. godine naveo je vest da će Sjedinjene Američke Države uvesti sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog ruskog vlasništva. Na prve Vučićeve izjave potvrda iz Vašingtona nije stigla, ali je početkom januara 2025. godine američki Sekretarijat za finansije doneo odluku o uvođenju sankcija NIS-u, kao podružnici Gaspromnjefta u Srbiji. NIS je uputio zahtev za odlaganjem sankcija na minimum 90 dana, ali su one, odlukom SAD odložene na samo 30 dana. Šta do sada znamo o američkim merama usmerenim ka Naftnoj industriji Srbije?
Grandiozne izjave i najave istorijskih projekata, prijateljstva iz prošlosti, Kosovo, Rusija, Evropa - sve su to ključne reči i izrazi koji su u medijima pratili temu privatizacije Naftne industrije Srbije (NIS). Skoro 14 godina od privatizacije domaćeg naftnog giganta, Srbija je od potpisivanja međudržavnog energetskog sporazuma koji je najavljivan kao “posao veka”, danas u poziciji u kojoj je u potpunosti zavisna od ruskog gasa. Ko je verovao u energetski preporod, a ko je kritikovao privatizaciju i šta su sve mediji pisali o energetskoj “prekretnici” 2008. godine?
Najava predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će do 2023. godine biti izgrađena brza pruga od Beograda do Niša, podsetila je na ranije najave i obećanja o izgradnji moderne železničke mreže kroz Srbiju.
Polovina kooperantskih firmi koje rade za italijansku kompaniju Olimpias u Nišu koja je ekskluzivni dobavljač Benetona, započela je ili najavila skoro gašenje proizvodnje. Prema saznanjima Istinomera, za sad su tri firme zvanično podnele zahtev APR-u za likvidacijom, a radnicama je najavljeno gašenje još dve firme, što znači da će bez posla ostati između 500 i 700 ljudi.
Osim što će finansirati organizaciju novogodišnjih koncerata, Beograđani će iz gradskog budžeta sponzorisati i koncert pop-folk pevača Željka Samardžića, povodom jubileja njegovog rada. Ulaz na koncert, međutim, nije besplatan, već se karte naplaćuju, a posao organizacije dobila je po automatizmu firma “Music play”, kojoj će grad isplatiti 3.540.000 sa PDV-om, odnosno 30 hiljada evra, na ime organizacije.
Posledice potpisanog energetskog sporazuma sa Rusijom nisu samo smanjena sredstva koja se slivaju u budžet republike, pokrajine i lokalnih samouprava na ime rudne rente, već i naknada koju domaće banje na teritoriji, čiji je sada vlasnik NIS moraju NIS-u da plaćaju za korišćenje geotermalnih izvora. Posledice osećaju i sami građani čije se njive ili kuće nalaze na teritoriji na kojoj NIS iskopava bušotine, čime je veliki broj kuća i obradivog zemljišta oštećen.
Mišljenje građana im nije bitno. Dodvoravaju se samo političkom vrhu u Beogradu. Neosetljivi su na probleme sugrađana. Bahati su i rade sve na svoju ruku. Ovako Nišlije sa kojima smo razgovarali opisuju ponašanje lokalne vlasti u svom gradu. Novinarka Milena Popović.
Istinomer.rs koristi kolačiće (cookies) radi boljeg uvida u potrebe i zahteve korisnika. Google Analytics je jedini neophodan kolačić koji koristimo, a korisnicima je omogućeno onesposobljavanje kolačića.
Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i analiziranje saobraćaja. Takođe delimo informacije o tome kako koristite sajt sa partnerima za društvene medije, oglašavanje i analitiku koji mogu da ih kombinuju sa drugim informacijama koje ste im dali ili koje su prikupili na osnovu korišćenja usluga.
Istinomer može prikupljati vaše podatke iz sledećih izvora: Google Analytics tracking code, HotJar tracking code, Alexa Certify, Facebook Pixel Code.