Tačno dve godine od proglašenja vanrednog stanja u Srbiji zbog korona virusa, nakon što je pandemija preuranjeno odnela najmanje šest miliona života širom planete, mi se i dalje borimo na dva različita fronta. Čovečanstvo se podelilo i odbija da sarađuje. U najvažnijoj bitki za naše zdravlje ni dan danas nismo solidarni. Informaciono doba se već decenijama guši u sopstvenom paradoksu. Dostupnost činjenica sve više stvara glad za abnormalnostima i tajnama. U taj se metafizički deo stvarnosti usadilo seme beskonačne sumnje, koje hrane i neguju oni koji dobro poznaju slabe tačke naše podsvesti. Zbog svoje otpornosti, dezinformacije o kovidu 19 veoma podsećaju na jedno fascinantno stvorenje koje može da opstane i u najekstremnijim uslovima, pa čak i na Mesecu.
Aktuelnom ratu, koji se u protekle dve godine nikad žustrije vodi između vodeće naučne zajednice i onih koji odbijaju da joj poklone svoje poverenje, ne nazire se kraj. U moru demaskiranih dezinformacija o pandemiji, među upornim talasima ubeđivanja koji se besciljno odbijaju o tvrdoglavo nepomična uverenja naših neistomišljenika, iznad vrtloga struje sveopšte zbunjenosti i straha, levitira jedno suštinsko pitanje: Da li nauka može da nam objasni zašto joj ne verujemo? Odnosno, šta ljudski um čini toliko otpornim na prihvatanje određenih činjenica? Interdisciplinarni naučnik, doktor Miloš Babić, objašnjava procese u našem mozgu zbog kojih nesvesno (a ponekad i veoma svesno) biramo da verujemo u apsolutne neistine. U razgovoru sa njim, pokušali smo da demistifikujemo ko i na koji način, trguje našim strahovima i sumnjama.
Bivši savetnik Fransoa Miterana, francuski intelektualac Žak Atali nije najavio pandemiju, niti smanjenje stanovništva - citat koji mu se pripisuje je izmišljen.
Oko 400.000 ljudi u Srbiji ima probleme vezane za depresivne poremećaje, a nešto manje - oko 370.000, probleme vezane za poremećaje straha. Pandemija je doprinela da problemi mentalnog zdravlja budu vidljiviji, jer se veliki broj ljudi sada prvi put suočava sa psihičkim tegobama, kaže za Istinomer Larisa Despotović, predsednica udruženja “Herc” i predsednica Mreže za mentalno zdravlje “NaUm”.
Déjà vu, intuicija i osećaj nostalgije najtananiji su slojevi naše (pod)svesti kojima se kreativni propagandisti vrlo vešto poigravaju. Crtani filmovi iz davnih tridesetih godina prošlog veka savršen su teren za umetanje lažnih tragova koji nas mame
da poverujemo u globalnu zaveru.
“U Indiji ptice umiru masovno! Izgleda da nije samo do pLandemije. Plandemija svinjski grip..ista priča samo drugo pakovanje”, tvrdi Saša Borojević u svojoj nedavnoj Fejsbuk objavi i, kao i obično, greši. Sporna fotografija se među teoretičarima zavere već godinama zloupotrebljava kao “dokaz” da ptičji grip ne postoji, te da ptice masovno umiru […]
Epizoda čuvenog francuskog stripa “Asteriks” iz 2017. godine uporno se deli na društvenim mrežama kao dokaz da su autori Didije Konrad i Žan-Iv Feri znali da će nam se dogoditi pandemija. U viralnom videu, koji je podelilo više od 3,5 hiljade ljudi, mitropolit Kiparske crkve Neofit Masuras tvrdi da strip najavljuje bolest koja će pogoditi stanovnike Rima, te da to dokazuje da on nije teoretičar zavere. Avaj.
Istinomer.rs koristi kolačiće (cookies) radi boljeg uvida u potrebe i zahteve korisnika. Google Analytics je jedini neophodan kolačić koji koristimo, a korisnicima je omogućeno onesposobljavanje kolačića.
Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i analiziranje saobraćaja. Takođe delimo informacije o tome kako koristite sajt sa partnerima za društvene medije, oglašavanje i analitiku koji mogu da ih kombinuju sa drugim informacijama koje ste im dali ili koje su prikupili na osnovu korišćenja usluga.
Istinomer može prikupljati vaše podatke iz sledećih izvora: Google Analytics tracking code, HotJar tracking code, Alexa Certify, Facebook Pixel Code.