Za nama je gotovo 365 turbulentnih dana još jedne pandemijske godine, nakon koje je teško pobrojati teme koje su nam, s pravom ili nečijom namerom, sve to vreme okupirale pažnju. Vredi li sada da se zapitamo koliko njih je zaista bilo važno, koliko ih je medijski „preživelo“ mesec u kojem su se nametnule, a koliko njih se periodično podgrevalo ne bi li se, iz različitih pobuda, opet vraćale na sto i nudile već prilično (svega) zasićenoj javnosti?
Niko ih nije legitimisao, a na adresu im je stigao prekršajni nalog zbog učešća u protestima i blokadama puteva tokom prethodne dve subote. Kako su ovi građani identifikovani, pitali su se sami na društvenim mrežama, a isto se pitala i Eko straža, koja je iskazala i bojazan da su ljudi snimani specijalnim mobilnim telefonima koji imaju kamere za prepoznavanje lica. Da li je taj stah opravdan? I - šta je sledeće?
Baka zaglavljena tokom subotnjih protesta u Beogradu postala je viralni predmet podsmeha na društvenim mrežama - “slučajna” prolaznica koja ne stiže na ručak, niti da uzme terapiju. Mnogi korisnici društvenih mreža spekulisali su da je baka sa “Gazele” zapravo akterka jedne televizijske reklame, međutim, ta tvrdnja nije istinita.
Gost je celivao ikonu, možda dao i prilog bogomolji, i obećao da će to zdanje, i porta, i parohijski dom, ostati zanavek, pa bilo sa sviju strana okićeno jalovinom, ili stajalo uz bok upravnoj zgradi Rio Tinta. Eto, ako parohija i bude sravnjena sa zemljom, ostaće beleg i lepa uspomena, zadužbina predsednikova, zaista, sve je lepo što se lepim svrši. Ali ovo tek počinje.
Uloga koju Branislav Lečić trenutno igra u stvarnom životu pre nekoliko godina nije mogla ni da se zamisli. Kako je od simbola otpora režimu Slobodana Miloševića i vesnika nade u promene sa početka devedesetih, dospeo do uloge tužnog pajaca koji ide od jedne do druge režimske televizije sipajući otrov po kolegama i ponavljajući da mu je Dragan Đilas upropastio život? Za koji dan to pitanje više neće biti ni važno.
Od prvih velikih demonstracija protiv režima Slobodana Miloševića prošle su tri decenije i Srbija je za to vreme doživela (i preživela) toliko toga da bi i raspoređeno na ceo vek moglo da bude teško za prepričavanje, a kamoli podnošljivo za preživljavanje. Čini se da bi učesnicima tog Devetog marta, kada bi ih suočili sa ovim trenutkom u tada dalekoj budućnosti, bilo nepojmljivo da prihvate da će Srbiji i posle 30 godina (uglavnom) izmicati ono zbog čega su tog jutra krenuli na Trg Republike. A verovatno bi slično reagovali i kada bi ih upoznali sa svim menama kroz koje je prošla stranka koja je organizovala taj protest, tada najveća opoziciona partija - Srpski pokret obnove.
Istinomer je nedavno objavio da su počela saslušanja oštećenih u slučajevima nasilja tokom julskih protesta u Beogradu, a iz Prvog osnovnog tužilaštva smo potom dobili i precizniji odgovor - koliko prijava je podneto protiv građana, koliko protiv pripadnika MUP-a i šta se dešava s tim postupcima sada.
Istrage nasilja na beogradskim ulicama tokom julskih protesta pomerile su se sa mrtve tačke. Počela su da se zakazuju saslušanja oštećenih pred nadležnim javnim tužilaštvima u Beogradu, potvrdili su za Istinomer iz Beogradskog centra za ljudska prava. Istovremeno, Zaštitnik građana utvrdio je da su pripadnici MUP nezakonito i nepravilno postupali prema pojedinim građanima. Taj zaključak ombudsmana ne poklapa se s izjavama koje smo slušali od predstavnika vlasti proteklih meseci, ali ni sa izjavama direktora policije Vladimira Rebića, koji se ovih dana i sam našao na meti - tabloida. Zašto se posle svega direktor policije oseća kao lik iz Kafkinog romana?
“Ovoga jutra, petnaest meseci od kada je mučenje Dorćola započeto, građani su izvršili inspekciju novih nedozvoljenih radova na uglu ulica Venizelosova i Gundulićev venac i tim povodom još jednom obaveštavaju javnost o nemaru i koristoljublju gradske vlasti, primeru urbicida kojem svedočimo svakog dana i u svim delovima Beograda. Okupljeni građani su najavili da će ponovo izaći na svoje ulice u četvrtak, u 19 časova, na uglu ulica Gundulućev venac i Žorža Klemansoa”, saopštilo je danas udruženje “Komšije s Dorćola”.
Istinomer.rs koristi kolačiće (cookies) radi boljeg uvida u potrebe i zahteve korisnika. Google Analytics je jedini neophodan kolačić koji koristimo, a korisnicima je omogućeno onesposobljavanje kolačića.
Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i analiziranje saobraćaja. Takođe delimo informacije o tome kako koristite sajt sa partnerima za društvene medije, oglašavanje i analitiku koji mogu da ih kombinuju sa drugim informacijama koje ste im dali ili koje su prikupili na osnovu korišćenja usluga.
Istinomer može prikupljati vaše podatke iz sledećih izvora: Google Analytics tracking code, HotJar tracking code, Alexa Certify, Facebook Pixel Code.