Aleksandar Šapić je „sve istaknutiji glasnogovornik lopovsko tajkunske koalicije“, „produžena ruka Dragana Đilasa“, jedan od „osvedočenih lažova i prevaranata“, koji je sa „Šutanovcem, Jankovićem, Jeremićem opljačkao građane, a sada juriša na punu gradsku kasu“... Ovako (i ne samo tako) su pre svega tri godine o predsedniku Srpskog patriotskog saveza (SPAS) Aleksandru Šapiću, tadašnjem i sadašnjem predsedniku opštine Novi Beograd, gotovo horski govorili funkcioneri Srpske napredne stranke. Bilo je to pred izbore za Skupštinu grada Beograda, održane u martu 2018, kada su naprednjaci tvrdili da „nikakve šarene, tajkunske laže i obmane osvedočenih lažova i prevaranata Đilasa, Šapića, Jeremića i Jankovića, koji su uništili sve što su dotakli, ne mogu naterati građane Beograda da zaborave na svu štetu koju su oni ostavili za sobom i dug od 1,2 milijarde evra“.
„Bacili kokošku na Marinku Tepić“, „Gađao živom kokoškom Mariniku Tepić“, „Srpsku opozicionarku tokom presice gađali živom kokoškom“... Ovo su samo neki od naslova iz domaćih i regionalnih medija nakon što je potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić, ispred sedišta Srpske napredne stranke u Pančevu, održala (ili pokušala da održi) konferenciju za medije. I ta vest je, čini se, natkrilila informacije zbog kojih je Tepić i pozvala novinare. A to je valjda i bio cilj onih koji su osmislili “kontraakciju” – okruži, nadglasaj, gađaj.
“Je l’ može za početak jedno gratis raspevavanje? Ako se ne onesvestim… Ko preživi pričaće. Ja moram da pevam, dakle ja sam takva. Ja sam jednostavno kanal i zato se ja neću ni praviti važna time. Ja znam da je to božije.” Tako i naši narodni poslanici. U trci za zrnce pažnje. Samo što iz skupštinskih klupa ne čujemo pevanje, već govor mržnje, uvrede i targetiranje. Pošto su iz ugla, njima najvažnijeg, žirija malo ipak preterali, od predsednika na RTS-u sinoć su dobili jedno “ideš dalje, ali u baraž”.
Predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić smatra da je najbolje da vladajuća koalicija ima jednog predsedničkog kandidata na izborima 2022, posredno najavljujući da će i ovoga puta odustati od trke i podržati kandidaturu Vučića. Od nekadašnjeg Dačićevog čvrstog stava da se “zna ko će biti premijer” i da “SPS mora da ima predsedničkog kandidata” došlo se do sve slabije maskiranog povlačenja u senku SNS i Vučića.
Između sahrane u Podgorici, kao regionalnog, i američkih izbora kao globalnog događaja, objavljeno je lokalno istraživanje čiji rezultati pokazuju da, kako kaže glavni istraživač Demostata Srećko Mihajlović, „nama ni Bog ne može da pomogne”. Naime, ovaj istraživački centar pitao je građane šta misle o pandemiji izazvanoj virusom COVID 19. Odgovori su zanimljivi i indikativni. 51 odsto ispitanih bi prihvatio vakcinisanje ako to preporuče lekari i stručnjaci, a 17 procenata ako to preporuči predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Slično su se izjasnili i ispitanici koji podržavaju stranke koje su izašle na parlamentarne izbore - 53 odsto bi poslušalo lekare, dok je 48 posto pristalica stranaka koje su bojkotovale izbore odgovorilo da se ne bi vakcinisali ni pod kojim uslovima. Mereno je i poverenje građana u institucije i aktere koji se bave korona virusom. Građani imaju više poverenja (44%) u lekare i naučnike mimo Kriznog štaba. U svim ostalim slučajevima situacija je obrnuta, čak i u slučaju predsednika Republike. Njemu ne veruje 39 odsto, a veruje 31, dok Kriznom štabu ne veruje 35 odsto, a Vladi Srbije 41 odsto ispitanika. Istraživanje je rađeno neposredno, na 1.200 ispitanika, u septembru ove godine. Programski direktor Demostata Zoran Panović u razgovoru za podkast Istinomera „U mikrofon“ pojašnjava da je reč o „dubinskom istraživanju“ koje ukazuje da je naše društvo „autoritarno“. Kako kaže, rezultat iz prethodnog istraživanja koje je pokazalo da je 80 procenata građana „neposredno ili posredno autoritarno, potvrđuje se kroz ove rezultate“.
U parlamentu možda nema opozicije, ali ima zaista mnogo mladih narodnih poslanica i poslanika - debitanata. Kako je vajb koji su nova lica unela u visoku instituciju doživela verzirana skupštinska izveštačica i šta smena generacija u skupštini govori i o životu izvan njenih zidova?
Ispostavilo se da su tabloidi dobro prognozirali ko će dobiti koji resor u novoj vladi. U svom stilu, Ana Brnabić je rekla da će njen kabinet imati “šest ministara koji do sada nisu imali nikakve veze sa Srpskom naprednom strankom”. A opštepoznato je, na primer, da Gordana Čomić, debitantkinja u republičkoj izvršnoj vlasti, ima vrlo bogatu istoriju odnosa i s naprednjacima, i s njihovom prethodnom “inkarnacijom” radikalima.
Racionalizacija i ušteda, makar u broju ministarstava i poslanika, stara je ideja Srpske napredne stranke iz vremena kad je pokušavala da dođe na vlast. Takva obećanja nastavila je da daje i sa pozicije vlasti, ali sva je prilika da ni ovoga puta neće doći do smanjenja broja ministarstava s obzirom na (prihvaćenu) molbu predsednika Vučića mandatarki Brnabić da se formiraju dva nova ministarstva, a broj narodnih poslanika i dalje je nepromenjen (250). U međuvremenu je objavljen Predlog Zakona o ministarstvima iz koga se vidi da ćemo imati čak tri nova ministarstva.
“Predsednik skupštine je drugi čovek u državi”, reče jutros novinarka RTS, na šta je stari-novi gradonačelnik Novog Sada i nesuđeni premijer Miloš Vučević promptno dodao “Po Ustavu!”. Formalno-pravno, i te kako važna funkcija, a stvarno - u državi s parlamentarizmom na (pre)niskim granama - možda tek utešna nagrada za iskusnog političara? Da li je ovo lekcija i poniženje za Ivicu Dačića ili prilika za još jednu renesansu karijere Miloševićevog omladinca? Šta sve može (i sme) zaista da radi predsednik Narodne skupštine u Srbiji?
Istinomer.rs koristi kolačiće (cookies) radi boljeg uvida u potrebe i zahteve korisnika. Google Analytics je jedini neophodan kolačić koji koristimo, a korisnicima je omogućeno onesposobljavanje kolačića.
Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i analiziranje saobraćaja. Takođe delimo informacije o tome kako koristite sajt sa partnerima za društvene medije, oglašavanje i analitiku koji mogu da ih kombinuju sa drugim informacijama koje ste im dali ili koje su prikupili na osnovu korišćenja usluga.
Istinomer može prikupljati vaše podatke iz sledećih izvora: Google Analytics tracking code, HotJar tracking code, Alexa Certify, Facebook Pixel Code.