U nizu dezinformacija koje se poslednjih meseci plasiraju u vezi sa Svetskim ekonomskim forumom i njenim predstavnicima, našla se još jedna - teza o „dekriminalizaciji pedofilije“ od strane ove organizacije. Svetski ekonomski forum je demantovao i ovu tvrdnju sa društvenih mreža nazivajući je „u potpunosti izmišljenom“.
Suprotno distopijskoj vesti koja se raširila na društvenim mrežama, u okrugu Oksfordšir u Velikoj Britaniji ne uvodi se “klimatski lokdaun”. Radi se o probnom pokretanju programa saobraćajnih filtera u cilju ublažavanja zagušenja u saobraćaju, a ne o ograničavanju slobodnog kretanja. Zvaničnici su pojasnili da je suština predloga plana takozvanih “15-minutnih gradova” da svaki stanovnik, u krugu od 15 minuta od svog doma, ima sve osnovne stvari - poput prodavnica, zdravstvenih ustanova i parkova.
Teorije zavere o lažiranju sletanja na Mesec ne gube na svojoj aktuelnosti ni nakon više od pola veka. U poslednjem naletu dezinformacija kao glavni akter pojavljuje se američki režiser Stenli Kjubrik. Međutim, intervju u kojem on navodno priznaje da je umešan u vladinu zaveru - nije autentičan. Viralni video sa navodno „izrežiranim scenama iz svemira” zapravo prikazuje snimke sa filmskog seta, modifikovane tako da izgledaju kao da nisu novijeg datuma.
Teorije zavera nisu samo neke prazne reči na internetu iza kojih stoji algoritam i mogu bezopasno da se dele. Tokom pandemije virusa korona pokazalo se koliko uverenja zasnovana na glasinama sa interneta mogu da utiču na zdravlje i odluke jedne osobe koje se tiču direktno njenog života. A slučaj roditelja žrtava masakra u školi „Sendi Huk” posebno je osetljiv. Aleks Džons koji je kao proizvođač i distributer neistina o ovom zločinu, ispostavilo se, inspirisao je masu ljudi koja je bila spremna da progoni i maltretira ove porodice i natera ih da se kriju i menjaju mesto stanovanja.
Najnovija zvezda među domaćim teoretičarima zavere, Jovanka Jolić, na viralnom video snimku na Fejsbuku iznosi neistinitu tvrdnju o tome da je 1916. godine pet hiljada srpskih vojnika na Krfu umrlo od posledica vakcine koju je napravio poljski naučnik jevrejskog porekla, Ludvik Hiršfeld. Doktor Zoran Vacić, predsednik Sekcije za istoriju medicine Srpskog lekarskog društva, demantovao je za Istinomer ove navode. Prema njegovim rečima “nijedan preminuli srpski vojnik na Krfu nije žrtva Hiršfeldove vakcine, jer je oni nisu ni primili, budući da je proizvedena 1917. godine”. Problem je, kako je objasnio, bila prvobitna verzija francuske vakcine protiv tifusa, koja je uzrokovala brojne zdravstvene tegobe među vojnicima.
U stambenom naselju “The Flats” u Klivlendu u Sjedinjenim državama u toku noći 18. juna dogodilo se oko 20 lančanih požara. Video snimci sa lica mesta preplavili su društvene mreže i izazvali intrigu, budući da su prizori vatre i varničenja koje vidimo na njima vrlo specifični. U viralnim objavama nagađa se o uzroku požara, uz insinuaciju da je možda reč o “čuvenom saharskom pesku”. Činjenica je, međutim, da pesak iz jedne od najvećih pustinja na svetu nema nikakve veze sa ovim incidentom. Prema trenutno poznatim informacijama iz istrage, uzrok požara je najverovatnije kombinacija neopreznog pušenja, vetra i lako zapaljivog malča.
Delimična paraliza lica pevača Džastina Bibera posledica je Remzi Hantovog sindroma i nije povezana sa vakcinama protiv kovida, uprkos brojnim antivakserskim tvrdnjama na društvenim mrežama.
Da li se medicinska sestra iz Tenesija nakon primanja Fajzerove vakcine onesvestila zbog njenog sadržaja ili zbog nečeg drugog? Brzopleta tumačenja koja su tokom proteklog vikenda preplavila socijalne mreže ne ostavljaju mnogo prostora za različite mogućnosti.
Fotografija bočice s vakcinom sa Univerziteta u Oksfordu na kojoj piše datum “15. mart 2020.” deli se na socijalnim mrežama u Srbiji uz skeptične komentare. Britanska televizija Skajnjuz je pre nekoliko dana emitovala snimak na osnovu kojeg je nastala ta fotografija, a originalni video zapis datira još iz aprila ove godine. Na pitanje kako je moguće da je vakcina još tada bila proizvedena - postoji naučni odgovor.
Istinomer.rs koristi kolačiće (cookies) radi boljeg uvida u potrebe i zahteve korisnika. Google Analytics je jedini neophodan kolačić koji koristimo, a korisnicima je omogućeno onesposobljavanje kolačića.
Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i analiziranje saobraćaja. Takođe delimo informacije o tome kako koristite sajt sa partnerima za društvene medije, oglašavanje i analitiku koji mogu da ih kombinuju sa drugim informacijama koje ste im dali ili koje su prikupili na osnovu korišćenja usluga.
Istinomer može prikupljati vaše podatke iz sledećih izvora: Google Analytics tracking code, HotJar tracking code, Alexa Certify, Facebook Pixel Code.