Gde je ugovor za “Beograd na vodi”?

Završena je ekspropijacija zemljišta i očekuje se da radovi na projektu “Beograd na vodi” počnu između 15. i 20. septembra, kazao je na poslednjoj konferenciji za novinare premijer Aleksandar Vučić. Ipak, nije objašnjeno koji radovi su u pitanju, kako su regulisani pravni odnosi arapskih partnera, Vlade Srbije i preduzeća “Beograd na vodi”, a javnosti još nije predstavljen Ugovor o zajedničkom ulaganju potpisan još krajem aprila. Pre više od mesec dana, novopostavljeni direktor preduzeća “Beograd na vodi” Nikola Nedeljković za “Politiku” je izjavio da se objavljivanje ugovora očekuje za mesec dana, nakon što postane pravosnažan. Taj rok je istekao, a na pitanje Istinomera zašto se to nije dogodilo, niko od nadležnih nije našao za shodno da odgovori. Ovo pitanje poslali smo kabinetu gradonačelnika Beograda čak tri puta tokom ove nedelje, ali smo ostali uskraćeni za informaciju.
Ugovor o zajedničkom ulaganju za projekat “Beograd na vodi” nema ni Savet za borbu protiv korupcije. Članica Saveta Jelisaveta Vasilić za Istinomer kaže da oni poseduju samo jedan Ugovor o saradnji koji nije detaljan i iz čega se “ne može saznati ništa, bar ne dok ne uslede drugi ugovori”.
Ona podseća i na druge slučajeve skrivanja ugovora poput onih sa “Al Dahrom”, “Etihadom” u vezi sa nacionalnim avioprevoznikom, zatim oko prodaje poljoprivrednog kombinata “Sivac”. Jelisaveta Vasilić napominje da će Savet obratiti pažnju na “Beograd na vodi”, jer je obala Save od velikog interesa za stanovnike Beograda.
Inicijativa “Ne da(vi)mo Beograd” takođe je više puta od nadležnih tražila da im dostave informacije o saradnji arapskih partnera sa Vladom Srbije, u vezi sa izgradnjom dva miliona kvadrata u Savskom amfiteatru. Situaciju u kojoj javnost još nije obaveštena o Ugovoru o zajedničkom ulaganju vide kao “prirodan nastavak dosadašnjeg ponašanja vlasti”.
Prema podacima dostavljenim medijima odmah po potpisivanju Ugovora o zajedničkom ulaganju, predviđeno je da “Igl Hils” obezbedi 300 miliona evra za finansiranje projekta, i to pola u formi kapitala, a pola kroz zajam u formi pozajmice osnivača. Srbija će, kako je objašnjeno, u preduzeću “Beograd na vodi” biti vlasnik 32 odsto kapitala, a partner iz UAE preostalih 68 odsto.
Tri meseca nakon potpisivanja, prema podacima Agencije za privredne registre, još nema promene kapitala u preduzeću “Beograd na vodi” d.o.o.
U javnosti nema ni informacija da li su arapski partneri dali određenu pozajmicu, niti se o takvim kreditima raspravljalo u Skupštini Srbije.
Štand ili restoran?
Inicijativa “Ne da(vi)mo Beograd” u prethodnih nekoliko meseci tražila je i informacije u vezi sa finansijerima “štanda” na obali Save, tačnije privatnog restorana “Savanova”. Navode da do sada nisu dobili odgovore nadležnih na pitanja o tome ko je platio izgradnju “štanda”, ko njime i pod kojim uslovima upravlja, ističući da su se na njihov zahtev da se dozvola tom objektu ne produži oglušile sve inspekcije i drugi nadležni organi.
Povodom isteka jednogodišnje dozvole tom objektu, 30. jula više stotina građana koji se protive projektu “Beograd na vodi”, demonstriralo je kod restorana “Savanova”.
Kako iz Inicijative kažu, kategorija štanda kao privremenog objekta nije poznata u domaćem zakonodavstvu, ali su se inicijatori projekta pozvali na “nacionalni interes”. Istog dana, gradonačelnik Beograda Siniša Mali izjavio je da je predata sva dokumentacija za produženje dozvole za rad “promotivnog štanda Savanova”.